TOP 7 najtraženijih publicističkih naslova

1. Dubravka Miljković i Majda Rijavec: Teen psiha

teenPriručnik za najčešća tinejdžerska pitanja.

Kako steći prijatelje, popraviti raspoloženje, umiriti strah i zabrinutost ili pak ojačati samokontrolu – odgovori na najčešća pitanja odrastanja nalaze se u priručniku za tinejdžere autorica Dubravke Miljković i Majde Rijavec. Interaktivni priručnik sastoji se od mnoštva upitnika koji tinejdžerima pomažu da bolje upoznaju sebe i lakše riješe probleme s kojima se svakodnevno susreću. Pregledan i komunikativan, priručnik pruža tinejdžerima oslonac za snalaženje u društvu, a može poslužiti i kao povod za razgovor s vršnjacima ili odraslima. Roditeljima i nastavnicima pak može poslužiti kao prozor u tinejdžerski svijet i savjetnik za bolje obostrano razumijevanje. Posebno poglavlje posvećeno je savjetima kako lakše učiti ili kako se motivirati na učenje, a obuhvaćene su i ozbiljnije životne teme s kojima se mladi suočavaju, kao što su nasilje u obitelji ili školi te razvod roditelja. (bestseller.jutarnji.hr)

2. Ece Temelkuran: Planina boli

planinaS onu stranu tursko-armenskog sukoba

Knjiga Planina boli osobno je i političko putovanje u  samo središte tursko-armenskoga sukoba iz pera Ece Temelkuran, jedne od najpoznatijih turskih novinarki i političkih aktivistica. Od posjećivanja pripadnika armenske zajednice u kalifornijskom Venice Beachu i Parizu do razgovora sa stanovnicima Turske i Armenije, autorica u ovome djelu profinjeno i nijansirano istražuje aktualnu povijest i nastavak poricanja genocida nad Armencima 1915. godine. U susretima s piscima, misliocima i aktivistima s obiju strana, Ece Temelkuran plete dojmljivu priču o ulozi nacionalnih mitova i priča te o načinu na koji se kroz vrijeme održavaju i iskrivljuju, i u Turskoj i u Armeniji, kao i među pripadnicima brojne armenske dijaspore u Francuskoj i Americi.
Naslijeđe povijesti i historiografije genocida nad Armencima mučno je i opterećeno brojnim problemima. Djelo Planina boli, u kojoj Temelkuran istražuje tu kontroverznu temu suvremene povijesti, izazvalo je istodobno i velike pohvale i kritičke osvrte s raznih strana. Temu knjige možda najbolje najavljuje sama autorica u Uvodu: ‘Ova je knjiga dugo pismo upućeno svima koji su bili prisiljeni napustiti Anadoliju. Kako ljudi pamte, kako zaboravljaju, kako se mire, kako opraštaju? O tim ću pitanjima govoriti. Ovo je priča o putu zaborava i sjećanja, namijenjena svim ljudima na svijetu.’
Ece Temelkuran (1973.) jedna je od najpoznatijih turskih književnica, novinarki i političkih komentatorica, koja redovito objavljuje u turskim listovima, ali i The Guardianu,The New Statesmanu, al-Akhbaru, The New Left Reviewu, Le Monde Diplomatiqueu. U istraživačkim publicističkim radovima bavi se temama koje su u Turskoj izrazito kontroverzne, poput kurdskog i armenskog pitanja, ženskog pokreta i pitanja političkih zatvorenika. Dobila je mnogobrojne nagrade pa tako i nagradu ‘Pen for Peace’ i nagradu za turskog novinara godine. Dosad je objavila desetak knjiga.
Preveo: Anđelko Vlašić( booksa.hr)

3. Joseph  P. Farrel: Geni, divovi, čudovišta i ljudi

geniKako pronaći suvislo zajedničko objašnjenje za drevne tekstove, suvremenu genetiku, legende o čudovištima i divovima, fosile, podrijetlo čovjeka i pokušaje pojedinih religija da sve to zamagle? Kako sve to sintetizirati? Je li uopće moguće u istome dahu zboriti o divovima, čudovištima, drevnim tekstovima i evoluciji? Praktično svatko iole pametan a tko nije bio lobotomiziran američkim „obrazovnim“ sustavom…složit će se kako s našim standardnim modelom povijesti nešto ne štima, posebice što se zalazi dalje u povijest. Jedino je pripadnik sveučilišne akademske zajednice, primjerice, u stanju povjerovati da je čovječanstvo postojalo kojih 150 000 godina (ako je vjerovati genetičarima) i nije se bavilo ničim doli „lovom i sakupljanjem“ a onda posve nenadano, bez objašnjiva razloga, odlučilo ni iz čega izmisliti civilizacije poput sumerske (i svih njezinih mezopotamskih izdanaka) i egipatske, prihvatiti se izgradnje monumentalnih zigurata i piramida, izmisliti kalendare, poljoprivredu, kotače, pismo, matematiku, glazbu, astronomiju, bankarstvo a možda i elektricitet, kako dokazuje tzv. bagdadska baterija. Ova knjiga…pretpostavlja da se unutar našeg solarnog sustava vodio nekakav veoma drevni „kozmički rat“, da ga je vodila civilizacija međuplanetarnog dosega… Taj rat bio je toliko destruktivan da je civilizacija koja ga je vodila bila gotovo zbrisana no za sobom je ostavila preživjele elite koje su, kako god su znale i umjele, trebale skupiti njezine ostatke i započeti dugi, spori povratak… Kao i sve elite, i ove su imale određene planove, od kojih je neke valjalo pokrenuti odmah kako bi se osigurao njihov i opstanak čovječanstva, a neke su bile dugoročnije naravi, poput pokretanja civilizacije u postupnim koracima natrag do vrhunca tehnoloških i znanstvenih postignuća sličnog onom predratnom. Da bi bilo koja od tih elita…funkcionirala s tako dugoročnim ciljevima, nužno mora djelovati ne samo koordinirano već i u vremenskom kontinuitetu i tijekom cijele povijesti. …Te su elite hladno i proračunato potajice radile na uzdizanju i uništavanju cijelih civilizacija, kako bi postigle svoj osnovni cilj: ponovnu uspostavu globalne civilizacije. Taj cilj valjalo je dostići ako se čovječanstvo namjeravalo vratiti zvijezdama i obnoviti vezu sa dijelovima čovječanstva iz doba prije Kozmičkog rata – svojim „rođacima“ – s kojima je izgubilo kontakt. Prijevod Alenka Mirković-Nađ(www.dominovic.hr)

4. Malala Yousafzai: Ja sama Malala

malalaMali autobus pokupio je 9. listopada 2012. godine u školi u gradu Mingori u pakistanskoj dolini Svat grupu učenica da ih odveze kući. Na raskršću nedaleko od škole dva su ga muškarca zaustavila, a jedan od njih viknuo je: “Koja je među vama Malala.” Jedna se djevojčica okrenula da mu kaže: “Ja sam Malala”, a on je izvukao pištolj i pucao joj u glavu. Metak ju je pogodio iznad oka, prošao kroz lubanju, ali joj je tek okrznuo mozak. Hitno je prebačena u lokalnu bolnicu pa helikopterom u veliku područnu bolnicu. Neko je vrijeme bila između života i smrti, ali je nakon brojnih operacija u Pakistanu i Engleskoj tu tešku ozljedu preživjela.
Pametna, živahna i mila Malala Yousafzai mirno je do tada živjela sa svojim roditeljima i dva brata u toj idiličnoj dolini, a od svega najviše je voljela ići u školu i učiti. No, stigli su talibani, počeli uvoditi šerijatsko pravo tjerajući žene da nose burke, zabranjujući djevojčicama da se školuju, eksplozivom rušeći njihove škole. Uveli su strašan teror, javno su bičevali ljude, odsijecali im glave. Malala se protiv toga pobunila, te počela – unatoč golemu riziku – javno govoriti na skupovima i medijima protiv talibanskog terora. Posebno je svagdje branila svoje pravo na školovanje.
Malala Yousafzai tim je hrabrim zalaganjem na sebe skrenula pozornost pakistanske i svjetske javnosti, ali je na sebe navukla bijes pakistanskih konzervativaca i radikalnih talibana, koji smatraju da je ženama mjesto isključivo u kući, da moraju biti potpuno podložne muškarcima, pa im obrazovanje nije potrebno. Stoga su na nju izvršili atentat.
Dok se nakon operacija oporavljala u engleskom gradu Birminghamu, gdje s roditeljima i braćom sada boravi, odlučila je napisati knjigu o onome što je proživjela. S jedne strane to je lijepa priča o njenoj školi, njenoj obitelji, najboljim prijateljicama, zavičaju, ali je istodobno zrelo razmišljanje o drami kroz koju prolazi njena domovina. Vrlo je plastično opisala život i kulturu svojeg zavičaja, nastojanje svojeg oca da osnivanjem škola za dječake i djevojčice širi obrazovanje i ispričala je kako je ona slijedila ideje svojeg oca. Opisala je predanost svoje majke, koja je, iako je nepismena, bila vrlo ponosna na svoju kćer jer je bila najbolja učenica. Najdramatičniji dio knjige njen je opis o dolasku talibana, a knjiga je snažno svjedočanstvo o otporu umjerene pakistanske muslimanske zajednice tom teroru, u čemu je i ona svojim herojskim javnim istupima imala važnu ulogu.
Od teške rane Malala Yousafzai dugo se oporavljala, ali je sada opet aktivna te je svoju borbu za obrazovanje djevojčica proširila na globalnu razinu. Danas je zbog svoje hrabrosti i borbe za pravo djevojčica na školovanje poznata diljem svijeta, sudjeluje na raznim svjetskim konferencijama, govorila je u Ujedinjenim narodima, na Harvardskom sveučilištu, primili su je američki predsjednik Barack Obama i britanska kraljica Elizabeta. Predložena je i za Nobelovu nagradu za mir. Najavljeno je da će se po njenoj knjizi snimati film.(bestseller.jutarnji.hr)

5. Ljubica Uvodić, Vranić:
promjeneAvantura osobne promjene 2 i 3

Ljubica Uvodić-Vranić jedna je od najproduktivnijih hrvatskih autorica psiholoških priručnika i voditeljica udruga i savjetovališta posvećenih održavanju i promicanju psihičkog zdravlja u lokalnoj i široj zajednici. Rođena je u Splitu, gdje je pohađala osnovnu školu i gimnaziju. U Zagrebu je diplomirala psihologiju te od 1984. radi u medicini rada, terapeutske, supervizorske, savjetničke poslove… u individualnom i grupnom radu.

Priručnici sadrže:

  • ljubavni odnosi – najvažniji odnosi našeg života
  • priručnik za rastavljene roditelje koji vole svoju djecu s primjerima iz prakse

6. Mehmet C. Oz : Smanjite stres!

ozSavjeti koji će vam pomoći da vratite život u ravnotežu.
U svijetu u kojem imamo sve više odgovornosti, informacija i elektroničkih uređaja, nije neobično što smo pod sve većim stresom. Želimo više vremena, novca, energije, sna, više gadgeta, više uzornih prijatelja, još više reality emisija koje će nam skrenuti pozornost s ozbiljnih životnih problema. Stres utječe na izgled, mentalno zdravlje, duljinu života, kvalitetu sna i prehranu, a isto tako je uzrok pretilosti i nesanice. Knjiga “Smanjite stres!” donosi 75 savjeta koji će vam pomoći da vratite život u ravnotežu. Doktori Oz i Roizen nude mnoštvo korisnih aktivnosti, meditacijskih tehnika, prehrambenih preporuka i ostalih “alata” koji će vas uputiti kako da se opustite, zračite pozitivnom energijom i uživate u svim prekrasnim stvarima koje vam nudi život.(bestseller.jutarnji)

7. Bruno Šimleša i Zoran Milivojević: O ljubavi iz drugog kuta

simlesaKnjige Zorana Milivojevića i Brune Šimleše nalaze se među najprodavanijim knjigama popularne psihologije i samopomoći na ovim prostorima jer su obojica prodali nekoliko desetaka tisuća primjeraka svojih naslova. U knjigama razbijaju zablude o ljubavi i zaljubljenosti, ali i o toj literaturi jer ne podcjenjuju ni inteligenciju čitatelja ni kompleksnost života. Otvoreno i promišljeno progovaraju o svim pitanjima srca o kojima svi imamo neko mišljenje, ali u praksi često nemamo prave odgovore.
Milivojević i Šimleša imaju različite pristupe ljubavi i radu s ljudima, ne slaže se u svemu, kao što se ni posjetitelji neće u svemu složiti s njima dvojicom, ali je cilj da se nakon predavanja svi bolje slažemo s ljubavlju! Kroz neutraliziranje brojnih zabluda o ljubavi i definiranju jasnih koraka koji nas mogu približiti ljubavi.(www.vecernji.hr)