Povijest knjižnice

Prvi počeci knjižnične djelatnosti javljaju se s utemeljenjem Narodne čitaonice 1893. godine kako stoji u napomeni Vjesnika Županije virovitičke, br. 4,1893.

Socijalna problematika ulazi početkom 20.st. kada socijalni motivi i socijalna osjetljivost postaju pokretački motiv rađanja čitaonica koje svoje djelovanje šire i izvan kruga zadovoljavanja tradicionalnih nacionalnih i kulturnih potreba.U Spomenici državne građanske škole u Podravskoj Slatini, koju je izdao nastavnički zbor prigodom deset godišnjice Zavoda 1918.-1928. godine navodi se kako»…Svi rodoljubi, a i mjerodavni faktori nastoje u tom pogledu da ispune svetu dužnost. Podupiru narod u kulturnim i prosvjetnim težnjama, pa je željeni uspjeh već vidljiv i očit. Narod pozorno prati gibanje i rad cjelokupne javnosti na kulturnom i narodnom pridizanju, pa i sam teži spontano za što većom kulturom duha osjećajući se članom velikog našeg naroda.» Iz istog izvora doznajemo da su u sastavu Društva za poljepšanje Slatine i okolice radile i hrvatska čitaonice. Okupljale su veći broj građana, većinom obrtnika kojima pružaju ugodnu i korisnu zabavu i razonodu. Sredstva si nabavljaju članarinom, darovima i priređivanjem javnih svečanosti, a drugim dijelom intervencijom kod trgovišnog zastupstva i oblasti. Predsjednik je Julije Burger, župnik i dekan crkvenog virovitičko-slatinskog kotara.

Narodne čitaonice mjesta su iz kojih se s vremenom opredmetnio konstruktivni princip sadržan u samoj jezgri pojma «knjižnica» i razvile se narodne knjižnice.

Skupština općine kotara Podravske Slatine 1946. godine osnovala je Narodnu knjižnicu i čitaonicu.

Od 1968. godine Narodna knjižnica i čitaonica nalazi se u sastavu Narodnog sveučilišta «Veljko Vlahović» i 1970. godine dobiva na korištenje donje prostore zgrade bivšeg Hotela Boehm, kasnije Frank, u samom gradskom središtu, a sadašnji prostor Osnovne glazbene škole u ulici Braće Radića. Sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća Knjižnica počinje nabavljati časopise i stručnu literaturu. 1974. godine knjižnični fond bilježi 9571 svezak knjiga.

1981. godine bilježi se knjižni fond od 12 827 knjiga.U Knjižnicu se učlanjuju uglavnom učenici i studenti, njih preko tisuću. Knjižnica ima i čitaonicu otvorenog tipa i svakoga dana prima 7 naslova novina i veći broj tjednika i časopisa. Smještena je u ovećoj prostoriji s televizorom koju dnevno posjećuje i do 40 korisnika. U Voćinu radi područna knjižnica.

1984. godine Knjižnica se ponovno seli i to u suterenski prostor Doma kulture( kasnije Pučko otvoreno učilište) gdje se i danas nalazi. Prostor se 1987. godine adaptira za potrebe Knjižnice, ali je mračan i pun vlage. 1991. godine, za vrijeme domovinskog rata, učlanjenje je besplatno, suterenski prostor Knjižnice služi kao sklonište za zaštitu od granatiranja, a u vrijeme uzbuna u Knjižnici se nalaze učenici koji u učionicama Centra pohađaju nastavu. 1992. godine Narodno sveučilište razdvaja se na Radiopostaju i Centar za kulturu u čijem prostoru ostaje Gradska knjižnica. Djeluje na oko 200 kvadratnih metara prostora.

1997. godine prostor se, uz stručnu i moralnu potporu Matične službe iz Bjelovara, financijsku pomoć Ministarstva kulture i Grada Slatine preuređuje, oprema standardnim knjižničnim namještajem, zaštićuje od vlage, proširuje na 250 kvadratnih metara, osvjetljuje, izdvaja se dječji odjel s igraonicom za djecu predškolske dobi, izdvaja se studijski odjel, formira se Zavičajna zbirka. Knjižni fond iznosi 23433 sveska knjiga. Knjižnica nabavlja 7 naslova novina i 8 naslova časopisa. Ima 48 jedinica AV građe. 1998. godine nabavlja se prvo računalo s priključkom na Internet. Nabavlja se knjižnični program METEL WIN za unos i obradu knjižnične građe, a u 2002. godini stvoreni su preduvjeti za automatiziranu posudbu u navedenom programu. Knjižnica bilježi preko 1300 korisnika i preko 32 000 svezaka knjiga. 2003. godine prostor Knjižnice povećava se za 24 kvadratna metra ( bivša videoteka Centra za kulturu) i dosiže sadašnjih 274 kvadratna metra.2006. godine Knjižnica se izdvaja iz sastava Pučkog otvorenog učilišta i postaje samostalna ustanova. Posljednjih godina bilježi znatan godišnji priljev knjižne koji krajem 2012. Dostiže brojku 49797 svezaka knjiga. Dotrajala i zastarjela građa redovno se otpisuje. Posjeduje osam računala. Korisnici koriste pet računala za zahtjevnije procese s izlaskom na Internet i dva printera. Nabavljeno je prijenosno računalo koje odgovara zahtjevima suvremene multimedije, kvalitetan projektor, platno za projiciranje, plazma televizor. Knjižnica redovno priređuje brojna događanja za sve skupine korisnika u suradnji s pojedincima, ustanovama i udrugama u lokalnoj zajednici. Uživa moralnu i financijsku potporu Osnivača – Grada Slatine.

U knjižnici su zaposlene dvije stručne knjižnične djelatnice.