TOP 7 najtraženijih naslova književnosti

1. Mirjana Krizmanić: „Jesenji valcer“

valcer

Kao i svako drugo životno doba, tako i starost ima svoje blistave i tamne

trenutke, ushite i razočaranja, uspone i padove. Mnogo je toga što tek u toj dobi otkrivamo i dobivamo šećući sunčanom stranom starenja.
Naša priznata psihologinja Mirjana Krizmanić u ovoj knjizi upućuje ljude starije životne dobi kako da zadovoljno nose svoje godine i svome životu daju smisao te da neovisno o svojoj dobi žive punim plućima, s veseljem i zadovoljstvom. Autorica to ne naziva ni uspješnim ni aktivnim ni pozitivnim starenjem, već smislenim životom koji jednostavno teče svojim tijekom, crpeći kapljice sreće iz svakog trenutka – onog provedenog s djecom, unucima, partnerima, prijateljima, vremena provedenog na poslu, putovanjima, tečajevima stranih jezika, u šetnji… Profesorica Krizmanić pokazat će nam koji su to izvori životnih zadovoljstava i veselja, otkrit će nam zašto je i u starosti vrijedno i dalje iznova otkrivati svijet i ljude, kao i na koji način u ovoj životnoj dobi možemo ubirati plodove svega što smo tijekom života sijali i njegovali. Zahvaljujući tome kvalitetno ćemo proživjeti to novo životno razdoblje.

„Jesenji valcer“ knjiga je namijenjena i čitateljima srednje životne dobi kako bi im pomogla da se što bolje pripreme na dio života koji dolazi, ali i mladima kojima će pomoći da grade i njeguju kvalitetne odnose sa svojim roditeljima, bakama, djedovima, starijim susjedima, prijateljima, znancima, slučajnim prolaznicima…
Prof. dr. Mirjana Krizmanić jedna je od najpopularnijih hrvatskih znanstvenica poznata na području svih zemalja bivše Jugoslavije, a na čijoj su Katedri za kliničku psihologiju u posljednjih trideset godina stasale generacije današnjih psihologa.Jedna je od osnivača nevladine humanitarne udruge „Dobrobit“ koja se bavila edukacijom i pružanjem pomoći ratnim stradalnicima. Članica je Hrvatskog psihološkog društva, a od početka rata u Hrvatskoj bila je i član Njujorške akademije znanosti. Nagrađena je priznanjem ”Zagrepčanka godine” za doprinos afirmaciji žena u društvu dugogodišnjim javnim djelovanjem …(bestseller.jutarnji.hr)

2. Stipe Božić: „K2 trijumf i tragedija“

bozicK2Zbog velikog broja žrtava planinu K2 alpinisti zovu “Divljom planinom” i smatraju je najopasnijom od svih osamtisućnjaka, puno težom za uspon od samog Everesta. Knjiga “K2 – trijumf i tragedija” potresna je i dramatična priča o usponu na tu “Divlju planinu”, sportskom trijumfu koji se prilikom silaska s vrha pretvorio u tragediju i grčevitu borbu za preživljavanje.

Najuspješniji hrvatski alpinist svih vremena osvojio je tri najviša svjetska vrha (Mount Everest, K2 i Kangchenjunga), popeo se na najviše vrhove svih kontinenata te ispenjao sve najteže alpske stijene. Mnogi od tih uspona bili su iznimno teški i opasni, mnogi su, na žalost, uzeli i ljudske žrtve, ali za samog Božića najopasniji je bio uspon na drugi najviši vrh svijeta, 8611 metara visoki K2.

Stipe Božić autor je više alpinističkih i putopisnih knjiga, ali upravo u ovoj knjizi ispripovijedao je svoje najdramatičnije penjačko iskustvo, koje ga je dovelo do psihičkog i fizičkog ruba, i tijekom kojeg se neprestano borio i za svoj život i za život svojih penjačkih partnera.

Na planini K2 granica između pobjede i tragedije osobito je tanka. Godine 1993. ni mi tog iskustva nismo bili pošteđeni. Viki Grošelj

Dramatično, potresno i sjajno napisano. Najveće iskušenje najuspješnijeg hrvatskog alpinista.Zoran Ferić(www.minfo.hr)

3. Drago Pilsel:“ Argentinski roman“

pilselBiografija o odrastanju u ustaškom okruženju u Argentini danas jednog od najžešćih boraca za ljudska prava u Hrvatskoj

“Drago, do kada ćeš radnim danom glumiti argentinskog borca protiv diktature i biti aktivist za ljudska prava, a vikendom se ponašati kao hrvatski fašist?” Na to pitanje, koje mu je tada postavio argentinski svećenik iz župe u predgrađu Buenos Airesa, sa šesnaest godina mladi Drago Pilsel nije umio odgovoriti, ali je bitno odredilo njegov život.

Drago Pilsel je, dovršavajući ovu knjigu, u ljeto 2013. stajao ispred Titova groba, kamo ga je dovela potreba da kritički pristupi svim činjenicama i mitovima, i da shvati, kako kaže, da mu je trebala biti pružena prilika da kroz vrijeme putuje s lakšom prtljagom.

U ovoj će knjizi njegovi djedovi – jedan gestapovac i jedan ustaša – ustupiti prostor tati, Pavelićevu slučajnom tjelohranitelju koji danas, kao mirni Paragvajac, na sve to gleda kao da se dogodilo nekoj drugoj osobi, i mami, zagrebačkoj djevojci koju su protiv njene volje 1955. iščupali iz Jugoslavije da svakog 10. travnja u Buenos Airesu sluša Poglavnikove idiotarije.(www.jutarnji.hr)

4. Cristopher Andersen: „Mick“

mickMick Jagger je vjerojatno posljednji od rock titana, premda ga čak i takav opis podcjenjuje. Tijekom protekle polovice stoljeća – od uzbudljivih šezdesetih i hedonističkih sedamdesetih preko živahnih osamdesetih i slobodnih devedesetih sve do jalove 2012. – Mick je ulazio u sve pore kulture kao malo tko prije njega.

I dok Rolling Stonesi slave svoju pedesetu obljetnicu, novinar i autor nekoliko bestselera New York Timesa, Christopher Andersen, u svojoj nam knjizi rasvjetljava mistiku koja okružuje jednu od najvećih i najutjecajnijih kulturnih ličnosti našega vremena. Temeljena na razgovorima s Mickovim najbližim prijateljima, članovima njegove obitelji, njegovim suprugama te brojnim ljubavnicama, kao i insajderima iz svijeta glazbene industrije, Andersonova knjiga otkriva nam dosad nepoznate pojedinosti i događaje iz Jaggerova vrlo burnog života.

Je li Mick junak iz pjesama Rolling Stonesa? Je li upravo on Jumpin’ Jack Flash? Street Fighting Man? Midnight Rambler? A Man of Wealth and Taste? On je sve to i, čini se, mnogo, mnogo više.

Hvalisav, kočoperan, ponekad opak, sve nas je zarazio prije pola stoljeća i – za razliku od mnogih svojih nadarenih kolega – nikada nije pustio. Skandal, novac, drama, glazba, slava, droga, seks i genijalnost – sve to, i još više, utjelovljeno je u čovjeku čije i samo ime definira cijelu jednu eru. Taj čovjek je Jagger. To je Mick.(www.minfo.hr)

5.Veljko Barbieri:“ Vrijeme je za gozbu“

barbieriVeljko Barbieri je prije trideset godina u romanu „Epitaf carskog gurmana“ povezao umjetnost i gastronomiju; ta je knjiga postala veliki hit na našem tržištu, a doživjela je i inozemnu recepciju. Barbieri je zatim u vodećim hrvatskim novinama godinama pisao kulinarske kolumne koje je poslije tiskao i u knjigama. Međutim, Barbierijeve kulinarske zbirke nisu samo tehnički zapisi o namirnicama; njegovim receptima uvijek prethodi eruditski esej o povijesti jela, pripovijetka, memoarska reminiscencija.

Knjiga „Vrijeme za gozbu“ stoga je konceptualizirana primarno kao književno djelo. To je svojevrsna povijest gastronomije koja počinje najstarijim elementarnim jelima, da bi nas postupno vodila prema novijim i kulinarski sve sofisticiranijim jelima. Uz svaki recept Barbieri pripovijeda književno stiliziranu priču o jelu, potkrijepljenu i brojnim kulturno-povijesnim podacima, stoga ova knjiga jest svojevrsni umjetnički vrhunac Barbierijeva nastojanja da poveže svoje dvije velike ljubavi – lijepu književnosti i gastronomiju.

Čak i oni koji nisu hedonisti Veljkova tipa, pa im recepti i nisu bitni, moći će uživati u specifičnu, bogatu Barbierijevu književnom stilu, u načinu kako on oživljava povijesne scene, predočava ugođaj, boje i mirise. A onima koji vole i isprobavati recepte ova će knjiga ponuditi potpun, vrhunski užitak!

Autor je raščitao prošlost u vlastitom ključu, od antičkih vremena preko srednjeg vijeka do suvremenosti tragajući za stilskim znakovljem hrane i za sastojcima svakodnevnog obroka svake pojedine epohe. A taj obrok nije bio samo obrok gospodara, velikaša, već i roba, sluge, kmeta. Tragajući po starim požutjelim knjigama, Barbieri je stvarao vlastitu arheologiju kulinarskog umijeća koju do njega nismo poznavali, ni priznavali.(www.minfo.hr)

6. Reza Aslan „Zelot“

zelotŠto je zaista u doba kad je živio Isus iz Nazareta, a Rimljani vladali Palestinom značila riječ mesija, što bandit? Kako su ljudi doživljavali istinu, a kako mit? Što im je bilo važnije u priči – istinitost podataka ili važnost poruke koju priča prenosi? Reza Aslan će vam odgovoriti na ova i na mnoga druga pitanja na koja odgovore ne znate, a da toga niste ni svjesni. Knjiga u kojoj američko-iranski povjesničar istražuje povijest Isusa kao čovjeka, a ne kao božjeg poslanika, izuzetno je štivo koje vrlo živahno opisuje doba apokaliptičnog žara u kojem je Isus živio, kulturu Židova kakva se živjela u Palestini prvog stoljeća, te sve one detalje života malih ljudi zbog kojih ćete sigurno svaku priču o Isusu koju danas poznajete nakon čitanja čuti sasvim drugačijim ušima.

Isus iz Nazareta promijenio je tijek ljudske povijesti i postao simbolom bratske ljubavi, no i danas ostaje jedan od najutjecajnijih i najzagonetnijih ličnosti u povijesti čovječanstva. Ova provokativna biografija toliko je pitko napisana da ćete je progutati u jednom dahu, onako kako se to inače događa s romanima. Zelot je svjetski bestseler koji se tjednima nalazio na prvim mjestima listā najprodavanijih knjiga, a preveden je u tridesetak zemalja.(www.vecernji.hr)

7. Filip Hameršak:“ Tamna strana Marsa“

marsPrvi dio knjige zamišljen je kao kritičko-metodološki uvod u najnovije britanske, američke, francuske i njemačke pristupe vojnoj, socijalnoj i kulturalnoj povijesti (…) Drugi dio knjige posvećen je bitno drukčijoj recepciji Prvoga svjetskoga rata na hrvatskim i bivšim jugoslavenskim prostorima (…)U trećem dijelu po prvi se puta predstavlja relevantan hrvatski autobiografski korpus (…)

Na rang-listi zapostavljenih a poželjnih tema hrvatske historiografije, književne povijesti i publicistike teško je reći pripada li žalosno prvenstvo Prvom svjetskom ratu ili pak brojnim autobiografskim tekstovima. Prvom svjetskom ratu uglavnom se u nas pristupa iz političke perspektive, dok su njegove socijalne, kulturne i vojnopovijesne sastavnice uvelike zanemarene. Studija Tamna strana Marsa Filipa Hameršaka zamišljena je kao kritički uvod u najnovije britanske, američke, francuske i njemačke pristupe vojnoj, socijalnoj i kulturalnoj povijesti, u onoj mjeri u kojoj se oni tiču Prvoga svjetskoga rata i autobiografije kao povijesnoga izvora, ali i kao prilog bitno drukčijoj recepciji Prvoga svjetskoga rata na hrvatskim i bivšim jugoslavenskim prostorima, od znanosti i publicistike do umjetnosti i kulture sjećanja uopće.

U Tamnoj strani Marsa se prvi puta predstavlja relevantan hrvatski autobiografski korpus – četrdesetak monografski publiciranih sjećanja (manjim dijelom i dnevnika) nižih austro-ugarskih časnika, dočasnika i vojnika, u rasponu od istaknutih pojedinaca poput Vladka Mačeka, Josipa Broza i Georga von Trappa do onih manje poznatih pa i zaboravljenih (Mirko Livadić, braća Turkalj, Juraj Oršić).

I njihova krajnje raznolika svjetonazorska, ideološka i politička stajališta, koja se međutim nerijetko pokazuju tek kao vršak složenoga motivacijskoga sustava. Njihov se subjektivitet stoga nastoji dublje raščlaniti, uzimajući u obzir brojna iskazana proturječja, kao i zbiljnost stresnih iskustava gladi, umora, hladnoće, životne opasnosti i obiteljske separacije. Odlazak i povratak, pobjeda i pogibija, strah i junaštvo, suosjećanje i surovost, vjera i skepsa, seksualnost, alkohol i ludilo, naposljetku čitanje i pisanje daljnji su orijentiri preko kojih se hrvatski doživljaj Prvoga svjetskoga rata nastoji usporediti s doživljajem inih ratova i kulturnih korpusa.(bestseller.jutarnji.hr)