Skip to content Skip to sidebar Skip to footer

   U utorak, 12. rujna 2023. održan je novi susret Čitateljskog kluba Gradske knjižnice i čitaonice Slatina. Čitali smo knjigu „Tihi zov Australije : Putovanje jedne žene australskom prapoviješću“ američke spisateljice Margo Morgan. Zanimljiva priča digla je popriličnu prašinu vezanu uz autentičnost spisateljičinog iskustva koja je navodila u knjizi. Kod nas, knjiga je prvi put tiskana 1999. u izdanju Dvostruke duge iz Čakovca, a u prijevodu Adriana Predraga Kezelea, zatim 2003. i 2010. godine, da bi se 2016. tiskala u izdanju Mozaik knjige iz Zagreba, a u prijevodu Andree Pongrec. Prevedena je na više od dvadeset svjetskih jezika.

Naime, čitatelje zanimaju teme kojih se ova knjiga dotiče, pogotovo su popularne krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, kada je ova knjiga i napisana, zamalo da se snimi film po ovoj priči, a glavnu žensku ulogu trebala je glumiti Meryl Streep.

Spisateljica, Margo Morgan osamdesetih godina prošlog stoljeća našla se u Australiji gdje je nekoliko mjeseci volontirala u jednoj australskoj ljekarni i tu, vjerojatno, susretala australske domoroce, odnosno Aboridžine. Iz tog iskustva Australije nastala je ova knjiga, ali po tvrdnjama Aboridžina knjiga i učenje koje je navedeno nemaju vjerodostojnost i negiraju svaku vezanost za njih i ideju „Pravih ljudi“. Po njima, ništa se od napisanog, a vezano za njihovo spominjanje, put, u knjizi nije dogodilo, plod je spisateljičine mašte. U napomenama izdavača stoji da je knjiga fikcija, mada spisateljica u poruci čitateljima navodi da je ona plod njezinog iskustva.

Dakle, u knjizi sredovječna Amerikanka, bjelkinja, dolazi na australski kontinent gdje volontira i susreće se, odnosno dobiva poziv od plemena „Pravi ljudi“ da im se pridruži na putovanju kroz australsku pustinju gdje će joj predati sve spoznaje koje kao narod, pleme poznaju. Odlučili su nestati jer vide da je planeta Zemlja uništena i ne vide nikakvu promjenu na ponašanju ljudi kako bi se zaustavilo njeno uništenje, odnosno oni koji bi mogli nešto promijeniti i dalje se oglušuju na njihove apele za očuvanje prirode, životinja, okoliša.

Knjiga se brzo čita, zanimljivo je napisana, s nevjerojatnim događanjima koja čitatelja drže do zadnje stranice. Međutim, pothvati glavne junakinje ovoga romana, zamišljeni kao biografski doživljaj, toliko su nevjerojatni da nam zdrav razum govori da je plod spisateljičine mašte.

Ono što je pohvalno za ovu knjigu, što su članice Čitateljskog kluba istakle je ekološka poruka koja proizlazi iz cijelog ovog djela, odnosno da je zapadna kultura u problemu, a s njima i svi ostali narodi jer se odvojila od prirode koju je uništila, zagadila, a pleme je to koje živi u skladu s prirodom i njenim zakonitostima, od nje uzimaju samo ono što im je najnužnije potrebno. Ne uništavaju, ne ruše, ne otimaju. Zahvalnost je misao koja ih budi svako jutro i drži po cijeli dan, zahvalnost na suncu, nebu, zemlji, prirodi, obitelji, prijateljima, hrani koju nalaze na putu, vodi.

Ako znamo da je sve to napisano 1990. godine i već tada je bila velika zabrinutost za našu jedinu, prekrasnu planetu čitatelje zabrinjava spoznaja koliko se učinilo pozitivnih koraka da se to uništavanje zaustavi .

Rasprava o knjizi bila je vrlo zanimljiva, pročitali smo osvrte članica koje nisu mogle biti na susretu. U jednom smo se složile, a to je da je ideja koja alarmira na očuvanju naše prekrasne planete Zemlje ona koja čini ovo djelo vrijednim i pozitivnim, ali način na koji spisateljica tvori priču, da je predstavljena kao fikcija ne bi mu umanjilo vrijednost, dapače ne bi dobivala toliko negativnih kritika jer sama ideja o bitnosti poduzimanja konačnih koraka da se sačuva planeta na kojoj živimo je vrijedna čitanja ovoga romana. Ako pogledamo današnju situaciju na planetu Zemlji jasno nam je koliko je učinjeno za njeno očuvanje. Možemo li više uopće i ako se dobro potrudimo čuti zvuke didžeridu, drevnog puhačkog instrumenta prastarih Aboridžina koji, neki kažu već 40.000 godina, slavi život na ovom prekrasnom planetu poštujući bliski odnos s prirodom.

Knjiga „Tihi zov Australije“ Margo Morgan od članica Čitateljskog kluba dobila je srednju ocjenu 4,09 (vrlo dobar).

Za sljedeći susret Čitateljskog kluba Gradske knjižnice i čitaonica Slatina, 10. listopada 2023. u 17.30 sati čitamo roman „Accabadora“ talijanske spisateljice Michela Murgia koji progovara o ruralnoj siromašnoj Italiji, točnije Sardiniji, pedesetih godina dvadesetog stoljeća, o surovosti života, tradiciji. Upoznat ćemo se s riječju accabadora i njenim značenjem.

Volite li čitati knjige i podijeliti svoje doživljaje pročitanog s drugima, slobodno nam se možete pridružiti. Obogatit ćete nas, a nadamo se i sebe jednim novim iskustvom.

Skip to content