Skip to content Skip to sidebar Skip to footer

Dragi prijatelji knjige, s veseljem vam najavljujemo 9. Noć knjige, koja se održava u danas 23. travnja 2020. godine. Organizira se uz Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22.travnja) kako bismo potaknuli čitanje, promicali knjigu te javno govorili o njezinu položaju i vrijednosti u suvremenome društvu.

Noć knjige 2020. bila je posvećena temi promjene i uz knjige koje su kroz povijest mijenjale svijet. No promjena je zahvatila i nas koji smo o promjeni željeli govoriti. Tema promjene i uz nju vezanih knjiga koje su mijenjale svijet i dalje nam je aktualna i izazovna. Organizatori Noći knjige ističu temu Noći knjige 2020: KNJIGE KOJE SU MIJENJALE SVIJET

„Što možemo kazati o promjeni osim da je vječna, nužna i neminovna? O njoj je rečeno uistinu mnogo – promišljali su je filozofi, sociolozi, književnici, a u posljednje je vrijeme kao imperativ ističu aktivisti i ekolozi, skrećući nam pozornost na činjenicu da se svijet koji poznajemo drastično mijenja.

Dok smo razmišljali o temi za ovogodišnju Noć knjige, mediji su izvještavali o tome kako je gotovo cijeli jedan kontinent zahvaćen požarom, nastalim zbog strahovitih posljedica klimatskih promjena. Na Antarktiku su zabilježene najviše temperature otkad je mjerenja, a znanstvenici svakoga dana pišu o novim biljnim i životinjskim vrstama kojima prijeti izumiranje. I dok su mnogi pasivno zagledani u hipnotičke ekrane svojih pametnih uređaja, tinejdžeri se profiliraju u vodeće figure svjetskoga pokreta za zaštitu okoliša.

Pod dojmom alarmantnih vijesti, rodila se ideja da Noć knjige 2020. posvetimo pojmu s kojim se misleći čovjek uvijek iznova mora suočavati: promjena. Tema je to koja nas zahvaća u tolikoj mjeri da književnost na nju mora odgovoriti – i odgovara na svoj način otkad je ima. No stvaralačka moć knjige i književnosti ovdje tek počinje: u jednakoj mjeri u kojoj svijet svojim promjenama utječe na nju,knjiga povratno, katkad snažno i neočekivano, utječe na svijet.

U Noći knjige 2020. želimo vas potaknuti da istražite koje su knjige osobito zaslužne za pozitivne promjene u svijetu kakav poznajemo. Čime su nas te knjige inspirirale i na što su nas potaknule? Na koji su način utjecale na čovjeka i kako su mijenjale njegov život, navike i vrijednosti? Koje nas knjige idanas nadahnjuju na promjene, unatoč svojoj starosti? I konačno, kakve bi knjige valjalo pisati za svijet u kojem želimo živjeti?

Posvećujući ovogodišnju manifestaciju moći i utjecaju koji knjizi neosporno pripadaju, organizatori Noći knjige poručuju: Knjige mijenjaju svijet. Svi koji čitaju, to znaju.“

Vođene tom mišlju, djelatnice Gradske knjižnice i čitaonice Slatina nestrpljivo očekuju dopuštenje da u ruke svojim uvijek dobro informiranim i nestrpljivim čitateljima daju najnovije naslove knjiga koje redovno nabavljaju i obrađuju i u njihovim očima upale onaj dobro poznati plamen ushita.

Slijedeći temu ovogodišnje Noći knjige 2020, knjižničarke i čitatelji izdvojili su za Vas nekoliko naslova knjiga koje zaista označavaju i donose promjene KOJE MIJENJAJU SVIJET ILI ŽIVOT POJEDINCA

1. Robin Sharma: Budni u pet

Life stručnjaci i coachevi preplavili su društvene mreže. Međutim, malo je onih koji su proveli više od 20 godina živeći svoj princip da bi ga konačno predstavili u knjizi koja je gotovo instantno postala bestseller. Robinu Sharmi to je pošlo za rukom. Svjetski poznati stručnjak za liderstvo u književnom hitu ‘Budni u pet’, predstavio je metodu koja je mnogima promijenila živote. Priča je to o dvoje ljudi koji, u eri kad je mobitel postao glavno sredstvo komunikacije, samo streme miru i produktivnosti. Njihovi se životi mijenjaju kad upoznaju čovjeka čiji stavovi graniče s nečim njima nezamislivim – ludošću. U tom kontrastu oni upoznaju sebe, vlastitu slobodu i miču granice koje su ih kočile. Sharma pri tome nije napisao roman, već se radi o vodiču za život. Posebnost njegova djela leži u tome što ima likove kroz koje autor oslikava neku poantu. Iza te priče stoji coaching metoda koja podrazumijeva da se dižemo puno ranije nego uobičajeno i na taj način maksimalno povećamo produktivnost. Autor objašnjava kako zadržati naviku koja nam može transformirati svakodnevicu i pretvoriti je u ritual. Sharma uz to čitatelje vodi kroz tijek životnih promjena i otkriva kako zaustaviti vlastiti um od toga da posustane pred izgovorima koji nam se javljaju automatski. (journal.hr)

2. Maja Lunde: Povijest pčela

„Veličanstven i duboko potresan roman. Lunde je vješto ispreplela priču o znanosti, znanstvenoj fantastici, distopiji i nadi, iskušenjima pojedinaca i snazi obitelji.“ Epska priča u kojoj se susreću prošlost, sadašnjost i budućnost, koja ispituje čovjekov odnos prema religiji, znanosti, no u prvom redu prema prirodi – priča o tome kako čovjekova interakcija i s najmanjim bićima može presudno utjecati na to hoćemo li opstati kao ljudska vrsta ili nećemo. Povijest pčela roman je s globalno relevantnom temom s obzirom na stanje suvremenog svijeta ugroženog klimatskim promjenama što se odvijaju sve bržim tempom. U pozadini ove opće teme tri su snažne, intimne priče o odnosu između roditelja i djece. Ono što je zajedničko trima glavnim likovima – biologu i trgovcu sjemenjem Williamu, koji živi u Engleskoj sredinom 19. stoljeća, i koji je konstruirao novi tip košnice; pčelaru Georgeu, koji živi u Americi sredinom 20. stoljeća i vodi unaprijed izgubljenu bitku u uzgoju pčela suočen s modernom agrikulturom; Kineskinji Tao, koja živi u Kini krajem 21. stoljeća, u vrijeme kad su pčele već izumrle – jest to da su spremni učiniti sve da bi njihova djeca imala život bolji od njihova.( ljevak.hr)

3. Forrest Carter: Malo drvo

Ovaj naslov iz 1976. godine je klasificiran kao roman za mlade, no čitaju ga osobe svih uzrasta željni vedrine, ljepote i ljubavi. Neki kako bi se prisjetili, neki kako bi naučili o suživotu ljudi i prirode gledano kroz oči dječaka iz plemena Cherokee Indijanaca. Priča koja kroz uspomene indijanskog dječaka snažno progovara o jednom drugom svijetu toliko suprotnom od našeg koji je okrenut materijalističkoj strani života. Priča je toliko topla i lijepa! Jednostavno je pisana iz pogleda glavnog lika (dječaka od 5-6 godina) koji uči o životu od svoje bake i djeda Cherokee indijanaca. Suživot ljudi, prirode i životinja je ono što smo svi zaboravili i jako je lijepo prisjetiti se kako je to nekad bilo. Ova nas knjiga uči dijeliti dobro s nekim, ali i dijeliti lažno od istinitog, izvornu mudrost od zabluda. Malo Drvo neobično je ime za dječaka, ali ovaj dječak ima i neobičan život. Nakon smrti roditelja odgajaju ga baka Cherokee Indijanka i djed koji je pola Škot, a pola Cherokee. Njegovo odrastanje uz baku i djeda odvija se u Appalachi planinama, u Tennesiju. Od djeda uči put Cherokee Indijanaca i poštivanja prirode, pri kojem se od prirode uzima samo ono što je neophodno za život. Baka dječaka uči pisati i čita mu priče „gospodina Shakespearea“. “Kad naiđeš na nešto što je dobro”, rekla je baka Malom Drvetu, “prvo što trebaš napraviti je potražiti nekoga s kim to možeš podijeliti; na taj se način dobro širi do najudaljenijih kutaka svijeta.“ Svaka stranica ove knjige podsjeća na istinske životne vrijednosti i vraća čovjeka jednostavnom, iskonskom suodnosu čovjeka i prirode.

Tekst priredila:
Ana Knežević
mag. Bibliotekarstva

Skip to content