Drage naše korisnice, ali i dragi naši korisnici!
Nadamo se da vas ovaj tekst pronalazi dobrog duha i raspoloženja, nadamo se da uživate poštovanje i prava koja vam pripadaju.
Pišemo vam u namjeri čestitanja Međunarodnog dana žena i kao poziv na čitanje, uvažavanje i razumijevanje. Kolektiv Gradske knjižnice i čitaonice Slatina u potpunosti je ženski kolektiv i svakodnevno vam na raspolaganje stavlja preporuke i savjete iz ženskog kuta. Danas vam (svima) donosimo posebnu preporuku, i topao – ženski poziv.
Na današnji dan, simbolično, izdvajamo osam ženskih imena hrvatske suvremene književnosti, izdvajamo osam žena i njihovo stvaralaštvo kako bismo vas potaknuli na čitanje literature ženskih autorica, domaćih ženskih autorica, domaćih ženskih inspiracija.
Marija Andrijašević pjesnikinja je i spisateljica. Objavljuje poeziju u kulturnim i književnim časopisima koja je uvrštena u suvremene pjesničke antologije. Povremeno je prevodila poeziju s engleskog jezika za Treći program hrvatskog radija te intervjuirala spisateljice s Balkana za Voxfeminae.net. Djela su joj prevedena na osam jezika. Za rukopis „Davide, svašta su mi radili“ nagrađena je Goranom za mlade pjesnike. Objavila je i roman o ocu i kćeri, bijegu, povratku i novom početku, „Zemlja bez sutona“. (Izvor: www.hrvatskodrustvopisaca.hr)
Ivana Bodrožić autorica je nagrađivanih i prevođenih zbirki poezije, romana i zbirke priča. Redovito objavljuje pjesme u časopisima, a uvrštena je i u nekoliko pjesničkih antologija. Za svoje romane „Hotel Zagorje“, „Rupa“ i „Sinovi, kćeri“ dobila je niz prestižnih nacionalnih i regionalnih nagrada. Djela su joj prevedena na dvanaest jezika, a objavljena u trinaest zemalja. Piše divnu poeziju i prozu za odrasle, a napisala je i slikovnicu za djecu. Sigurni smo da vam djela Ivane Bodrožić nisu novost, a ovim vas putem potičemo da (ponovno) pođete putem njezinih redaka. Navodimo Ivanin citat, odgovor na pitanje kako je počela njena literarna pustolovina: „Onoga dana kada sam narasla dovoljno da prelazim glavnu cestu bez semafora i sama odlazim u gradsku knjižnicu posuđivati knjige.“ (Izvor: www.ivanabodrozic.com)
Monika Herceg nagrađivana je mlada pjesnikinja i dramatičarka čija je poezija prevedena na desetak jezika i objavljena u različitim časopisima. Članica je uredništva časopisa Poezija Hrvatskog društva pisaca i urednica u istoimenoj biblioteci. Urednica je poezije u izdavačkoj kući Fraktura. Sudjeluje u europskoj pjesničkoj platformi Versopolis kao i u mnogim međunarodnim pjesničkim festivalima. Monika Herceg velika je promotorica poezije, društveno angažirana, drugačija, svoja. Svojim pisanjem otvara važne i bolne društvene teme, zalaže se za feministički aktivizam. U svojoj drugoj zbirci pjesama „Lovostaju“ odaje zasluge zaslužnim, ali nedovoljno istaknutim ženama. (Izvor: www.fraktura.hr i www.tportal.hr)
Olja Savičević Ivančević hrvatska je spisateljica i pjesnikinja. Književnim se radom bavi već više od petnaest godina. Osim proze i poezije piše književne kolumne, dramske tekstove za djecu i mlade, uređuje knjige te vodi radionice kreativnog pisanja. Djela su joj prevedena na trinaest jezika, a objavljena u petnaest zemalja. Za svoja djela, za odrasle i za djecu, dobila je mnoštvo nacionalnih i međunarodnih književnih nagrada. Citirat ćemo autiričinu izjavu kojom je prošle godine u intervjuu za www.istra24.hr komentirala emancipaciju: „Zato je meni najdraži feminizam ‘femina ludens’. Žena koja se igra. Mislim da je to najprovokativniji, najveći oblik emancipacije: žena koja može uživati, koja se može igrati, koja može biti lijena, koja nije odrasla već kao djevojčica prepuna obaveza, odmah ozbiljna, odmah starmala, nego da dopusti sebi tu jednu neodgovornost koju su, na kraju krajeva, muškarci sebi dopuštali. Mi sebi to ne dopuštamo.“ Opus Olje Savičević Ivančević možete provjeriti na našem online katalogu, a mi vam u ovoj prilici kao preporuku stavljamo njen dnevnički zapis „Pisma čitateljici“. (Izvor: www.istra24.hr i www.oljasavicevic.com)
Ivana Šojat književnica je i prevoditeljica. Autorica je eseja, poezije, kratkih priča, književnih prijevoda, novela i romana, od kojih je „Unterstadt“ više puta nagrađen na književnim natječajima. Odlikovana je za promicanje hrvatske kulture u zemlji i inozemstvu. Predana je aktivistica za ženska prava te za prava životinja, sudionica je Domovinskog rata. Sudjeluje u javnom i društvenom osječkom životu radeći na promocijama knjigama, gostovanjima i predavanjima gdje se često zalaže i za braniteljsku populaciju. U romanu „Sama“ kritički piše o društvu, ukazuje na prednost otvorenoga dijaloga temeljenog na personalizaciji i individualizaciji mišljenja. Citiramo književnicu, kojoj se divimo i koju rado čitamo, prenoseći njezin odgovor na pitanje o današnjem odnosu društva prema ženama: „Promijenio se način na koji iskazujemo netrpeljivost i mržnju. Žene više ne spaljujemo, ali tu su društvene mreže, a dijelom i mediji. Sada su mogućnosti širenja netrpeljivosti neusporedivo veće.“ (Izvor: www.zebrakom.hr i www.gloria.hr)
Tena Štivičić dramaturginja je, urednica i kolumnistica. Njezine drame nagrađene su brojnim međunarodnim nagradama i pretočene u brojne, također nagrađivane predstave, radio drame i film. Stvara na hrvatskom i engleskom jeziku. 2015. godine, u intervjuu za časopis StoryBOOK ovako je govorila o snažnim ženama: „Za mene je izraz „snažna žena“ pleonazam. Žene jesu snažne. Slabost i fragilnost je nešto što se oduvijek forsiralo kao znak za ženstvenost, ali u stvarnosti žene su sigurno snažniji spol. Mislim, danas su već i fizičke distinkcije upitne. Zanima me pisati kompleksne ženske likove, a onda oni sigurno imaju i snagu i slabost. Stvar je u tome da su stoljećima u literaturi muški likovi bili kompletni, a ženske nositeljice određenog svojstva – majka, kurva, svetica, znate već te stvari… Mene zanimaju ljudi, ljudska priroda, kako komuniciramo, što nas određuje, traumatizira, zašto radimo to što radimo.“ Djela Tene Štivičić slobodno pretražite u našem online katalogu, a mi ovdje izdvajamo zbirku kolumni „Vrag ne spava: britka i duhovita dekontaminacija naše svakodnevice“ koju je objavila 2010. godine. (Izvor: www.tenastivicic.com)
Jasminka Tihi-Stepanić radi kao učiteljica hrvatskog jezika u osnovnoj školi. Priče objavljuje u časopisima, na Hrvatskom radiju i u emisijama Hrvatske radio televizije. Napisala je brojne slikovnice za djecu i romane za mlade u kojima pažnju skreće na problematiku odrastanja u suvremenom svijetu koji pred djecu i mlade stavlja brojne probleme i izazove kojima često nisu dorasli. Njezini romani osvojili su brojne nagrade i priznanja, među kojima je i „“Imaš fejs?“, najčitaniji roman za mlade u 2013. godini. Kao preporuku vam izdvajamo njen najnoviji roman „Dan kada sam ubrala cvijet“ u kojem nas vodi u distopijsku budućnost. (Izvor: www.dhk.hr)
Marina Vujčić poznata je urednica i književnica, dobitnica brojnih književnih nagrada, bivša ravnateljica Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu, a trenutno vodi kulturni program u Kulturno-edukacijskom centru u Trogiru. Marina Vujčić vrsna je stilistica elegantnog rukopisa kojim hrabro problematizira ozbiljne teme stvarajući intimističku prozu problemski posve korespondentnu vremenu u kojemu živimo. Za vas izdvajamo „Pitanje anatomije“, roman koji se isprva čini kao komedija karaktera i situacije, a brzo se pretvara u introspekciju dva usamljena ljudska bića. (Izvor: www.mvinfo.hr i www.pisci.hr)
Čitanje je svima sastavni dio dana i života, proces koji se odvija u nama svjesno i nesvjesno. Mnogima je čitanje i dio slobodnog vremena, razonode, užitka. Nekima je čitanje način života, hrana za tijelo, dušu i um. Čitamo svi, ali svatko na svoj način, u svom obliku i po svojoj mjeri. Mi se nadamo da ćete, u skladu vaših čitalačkih navika, naći prostora za čitanje djela suvremenih hrvatskih autorica počevši od imena i djela koje smo vam ovdje izdvojili. Također, nadamo se da među našim korisnicima, a najviše među našim korisnicama, uvijek titra snažna struja razumijevanja, potpore, međusobnog poštovanja i zajedničkog feminističkog djelovanja.
Sretan Međunarodni dan žena! Neka vas stranice naših autorica nadahnu, osnaže i povežu!
Vaše knjižničarke
